Libar

Tko želi biti pub kvizaš?

Kvizovi znanja oduvijek su bili odlična platforma za iskazivanje činjeničnog znanja kojim pojedinac barata. Brojni televizijski kvizovi, uz komponentu iskazivanja znanja, koja daje osjećaj zadovoljstva, daju i poticaj u obliku novčane nagrade. Sličan format kviza, ali ne u studijskom okruženju već u prostoru kafića, te sa skromnijim nagradama, dobiva na popularnosti posljednjih godina i u Hrvatskoj. Radi se o tzv. pub kvizovima. Odakle taj naziv? Vratimo se koje desetljeće unazad, u Veliku Britaniju, odnosno Englesku. Tamo je 1970-ih skupini entuzijasta koji su provodili večeri u irskim pubovima, pričajući o različitim temama, palo na pamet da bi te svoje razgovore mogli zamijeniti nečim zabavnijim. Tako se rodila ideja o pub kvizovima, koja se kroz godine raširila i izvan granica Velike Britanije, među ostalim i u Sjedinjene Američke Države, gdje se organizira kao natjecanje u komercijalne svrhe.

U čemu leži popularnost pub kvizova? Brojni su pojedinci koji su godinama gledali kvizove znanja na televiziji, poput, „Tko želi biti milijunaš?“ ili „Potjere“, odgovarajući na pitanja iz udobnosti svoga kauča, odbacujući i samu pomisao zamjene tog kauča studijskim stolcem. Razlozi njihova neprijavljivanja raznoliki su, od averzije prema pojavljivanju na televiziji, straha od eventualnog sramoćenja (ako im se dogodi da ne znaju nešto što oni ili njima bliski ljudi smatraju da bi trebali znati), prezahtjevan selekcijski postupak i slično. Pub kvizovi vješto odolijevaju nekim od spomenutih problema. Sama atmosfera u kojoj se kvizovi održavaju mnogo je opuštenija, studijska svjetla zamijenjena su prigušenom rasvjetom kafića, a ni konzumacija pića nije ograničena isključivo na vodu. Tekućina kojom se najčešće „podmazuje“ znanje je pivo koje se ispija u galonima, uz grickalice koje domaćin pripremi kako bi pivo lakše „klizilo“. Uz to, niste prepušteni sami sebi. Bit pub kvizova je, uz natjecanje u iskazivanju znanja, i druženje, pa je tako uvjet za sudjelovanje (često i jedini) formiranje ekipe od, uglavnom, dva do četiri člana. Dok u nas te ekipe uglavnom čine prijatelji ili kolege, na zapadu je uvriježeno da idu cijele obitelju kao svojevrsno obiteljsko druženje. Tako se i eventualna sramota zbog neznanja nečeg proporcionalno dijeli, a za one manje poštene tu je uvijek i mogućnost prebacivanja krivnje na ostale članove ekipe. Što se nagrada tiče, ne radi se o vrtoglavim svotama novca, zapravo, ne radi se o novcu uopće. Nagrade su uglavnom osigurane za prva tri mjesta. Najčešće je to večera za pobjedničku ekipu, a za drugoplasirane i trećeplasirane boca pića. U ovakvim kvizovima nagrade su zapravo više simbolika, bitniji je plasman ekipe, koji vam daje legitimitet za „podbadanje“ članova drugih ekipa. Razlika naspram televizijskih kvizova je i format pitanja. Dok u televizijskim kvizovima uglavnom prevladava isti tip pitanja, najčešće pitanja višestrukog izbora (tzv. a,b,c,d pitanja), specifičnost pub kvizova je postojanje nekoliko vrsta pitanja, primjerice: vizualna pitanja, pitanja višestrukog izbora, rješavanje zagonetki, pitanja nadopunjavanja, prepoznavanje glazbenih brojeva i slično. Područja koja pub kvizovi obuhvaćaju vrlo su raznolika i kreću se od povijesti, geografije, umjetnosti, glazbe, filma, medicine, sporta, aktualnih društveno-političkih zbivanja. Naravno, to je tako s pub kvizovima općeg znanja. Uz to, tu su i predmetno određeni kvizovi, poput: sportskih kvizova (posvećenih raznim sportovima ili samo jednom), glazbenih kvizova, kvizova posvećenim popularnim filmovima (Harry Potter kviz), televizijskim serijama („Prijatelji“, „Kako sam upoznao vašu majku“). Ovo su neke od najčešćih kategorija kviza, međutim, ograničenja u temama zapravo nema, sve dok izabrana tema ima dovoljno sadržaja za osmišljavanje kvalitetnih pitanja.

U Splitu, pub kviz scena je trenutno vrlo dobro razvijena. Na Facebooku postoji grupa „Splitska kviz scena“, koja broji više od 2000 članova i u kojoj se redovito objavljuju informacije o održavanju kvizova. A što organizatore kvizova potiče na osmišljavanje pitanja i organizaciju samih kvizova? Jedan od organizatora kviza općeg znanja, koji se već nekoliko sezona održava u jednom od kafića na Splitu 3, rekao je da mu je poticaj bila želja za dodatnim znanjem, učenjem i druženjem s ljudima koji također vole kvizove. Što se osmišljavanja pitanja tiče, naveo je da ideje crpi iz različitih knjiga, enciklopedija, dnevnih vijesti i interneta, pazeći na vjerodostojnost svakog odgovora, po potrebi i korištenjem više izvora. O entuzijazmu splitskih kvizaša govori i činjenica da ih ni pandemija nije zaustavila pa se tako sada dio kvizova održava online, pri čemu je ekipama dozvoljena komunikacija preko Messengera, Whatsappa i sličnog, ako nisu fizički zajedno, a nagrade su i dalje tu. Naravno, u ovakvim situacijama je nemoguće kontrolirati uporabu blagodati interneta pa se računa na poštenje ekipa.

Osobno sam bila na nekoliko pub kvizova općeg znanja, potaknuta time što sam u svojoj obitelji ostvarivala najbolje rezultate na obiteljskom natjecanju u odgovaranju na pitanja iz „Milijunaša“ i „Potjere“. Ono što mogu reći je da su nerijetko mnogo teži od televizijskih kvizova jer pokrivaju širi spektar znanja, podjednako dobro poznavanje područja koja ispituju u prošlosti i sadašnjosti, a ponekad i detalje na koje većina ljudi neće (bez usmjeravanja) obratiti pozornost. Također, moj dojam je da pub kvizovi mogu poslužiti kao odlična priprema pojedincima koji planiraju u budućnosti otići na neki od televizijskih kvizova znanja. Stoga, nije loša ideja prije pitanja „Tko želi biti milijunaš?“, postaviti pitanje „Tko želi biti pub kvizaš?“.

Nikolina Jakšić

Napiši komentar

Pratite nas

Ne budite sramežljivi, javite se. Volimo upoznavati zanimljive ljude i sklapati nova prijateljstva.