Libar

Kada su žene postale jednakopravne!?

Suffragettes/sufražetkinje su pripadnice pokreta za jednako pravo glasa muškaraca i žena koji se manifestira preko borbe za uvođenje ženskog prava glasa. Izraz suffragette dolazi od engleske riječi suffrage koja znači pravo glasa. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća zahuktala se borba za prava žena koju je “prekinuo” Prvi svjetski rat.

Žene su do Velikog rata na Britanskom otoku bile rijetko zaposlene izvan kućanstva. U toku rata je zaposlenost porasla na 50% jer su žene preuzimale muške poslove u teškim uvjetima za rad. Posebno se ističe proizvodnja mina gdje su činile 3/4 zaposlenih, s velikim postotkom nesreća. Ženama su se otvorila vrata financijskih i znanstvenih institucija, policijskih ureda, postale su doktorice i inženjerke, vozačice vlakova, trolejbusa i tramvaja …

Većina mlađih muškaraca je bila unovačena i nakon vojnih priprema završila na bojištu u pokolju iz kojega se nikad nisu vratili. U ratu se ugasio i sport, za Britance posebice nogomet koji su zaigrale žene u reprezentacijama tvornica mina, i to na terenima profesionalnih klubova sve do kraja rata. Kako se mnogi muškarci nisu vratili, a snažno obilježje rata je bilo vidljivo u velikom broju osoba s invaliditetom i psihičkim posljedicama (PTSP), žene su i nakon rata nastavile s poslovima na kojima su dokazale da mogu biti jednakopravne. Nekoć patrijarhalna društva će doživjeti krizu, zbog muškaraca koji više nisu bili u stanju osigurati obitelji egzistenciju. Muškarac je na taj način izgubio autoritet i žene su postale oslonac prvenstveno iz razloga što se poslodavcima isplatilo angažirati ženu kao radnu snagu jer su ih plaćali upola manje od muškaraca.

Sveučilište Oxford je otvorilo vrata ženama, i omogućilo upise, a kasnije i diplomu koja se dodjeljivala na svečanoj ceremoniji. Pariška Sorbonne je početkom 20. stoljeća imala Marie Curie, prvu ženu sveučilišnu profesoricu koja je postala dobitnica dviju Nobelovih nagrada. U vrijeme rata se založila da mobilna radiografija pomogne spašavati živote ranjenih vojnika, naučila je voziti automobil kako bi svojim primjerom ukazala na potrebu.

U godinama nakon Prvog svjetskog rata brojne europske zemlje su promijenile svoje zakone pa su žene izjednačene u političkim pravima s muškarcima. U demokratskim sustavima žene su stekle pravo da biraju i budu birane, od SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Kanade … preko Irske, Austrije, Mađarske … za razliku od Francuske u kojoj su isto stekle tek u smiraj Drugog svjetskog rata.

Žene u Hrvatskoj su pravo glasa dobile poslijeratne 1945. godine u zoru stvaranja Socijalističke Jugoslavije. Borba je započela znatno ranije, najbolji primjer je djelovanje hrvatske književnice i novinarke Marije Jurić Zagorke koja je pokrenula i uređivala prvi hrvatski časopis za žene – “Ženski list”, te “Hrvaticu”. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije, germanizacije, te za prava žena. Iako je stoljeće prošlo u borbi, puna jednakopravnost žena je vrijednost koju tek treba postići!

Žena stoji, kao kapija, na izlazu kao i na ulazu ovoga svijeta!

Ivo Andrić

Napiši komentar

Pratite nas

Ne budite sramežljivi, javite se. Volimo upoznavati zanimljive ljude i sklapati nova prijateljstva.