Libar

Financijske muke po studentima

U pet najčešćih rečenica studenata je definitivno i ona „neman para“. Studenti i financije dva su pojma koja baš i ne idu ruku pod ruku. Knjige, skripte, materijali za vježbe, kave, cigarete, izlasci, izleti, putovanja, odjeća, treninzi … samo su neki od mnogobrojnih troškova studenata. Naravno, oni variraju od osobe do osobe, a ovise o prioritetima i budžetu kojim student (ne)raspolaže. U posebno nepovoljnoj financijskoj situaciji su studenti koji studiraju izvan mjesta prebivališta, jer to znači dodatan trošak stanarine, ali i troškove hrane, te higijenskih i kućanskih potrepština.

Studentima uglavnom financijski pomažu roditelji, a povremeno i ostala dobronamjerna rodbina, prvenstveno bake i djedovi te tete, ujaci i stričevi. Međutim, to uglavnom nije dovoljno i pokriva samo dio troškova pa se mnogi studenti prijavljuju na natječaje za različite stipendije. Država dijeli stipendije za različite kategorije: studente sa slabijim socio-ekonomskim statusom, studente koji su djeca branitelja, te studente s invaliditetom i one koji su bili ili su još uvijek pod skrbništvom. Uz to, brojne općine i gradovi dijele stipendije za izvrsnost. Primjerice, uvjet za dobivanje stipendije za izvrsnost Grada Splita je prosjek ocjena prethodnih godina studija najmanje 4.0, dok za zanimanja od posebnog interesa Grada Splita minimalni prosjek iznosi 3.5. Takva situacija je iznimno povoljna za studente jer gotovo svatko može dobiti neku stipendiju, u okviru neke od navedenih kategorija.

Ipak, iznosi tih stipendija uglavnom su ispod 1000 kuna pa tako studentima koji ne žive s roditeljima nisu dostatni ni za troškove stanarine. Ne zaboravimo i da je to razdoblje života u kojem se većina mladih želi što je moguće više osamostaliti i tako pripremiti na budućnost, ali i smanjiti financijski teret roditelja. Stoga se studenti često okreću još jednom izvoru zarade, a to su studentski poslovi. Najveći problem pri tome je usklađivanje fakultetskih obveza i rasporeda predavanja s radnim vremenom. S obzirom na to, većina studenata tijekom prve dvije ili tri godine faksa (koje su, u pravilu, najnapornije što se tiče učenja i boravka na samom fakultetu) ne radi preko godine već tijekom ljetnih praznika. A na što studenti troše taj krvavo zarađeni novac?

Alfa i omega svih studentskih troškova (ako izuzmemo stanarinu) su materijali za učenje i kava. Kupovina ili kopiranje materijala za učenje je redovito popraćena grintanjem poput: „ajme koliko para na ovo, a sve leti u škovace kad položin ispit“. S druge strane, na ispijanje kave se uglavnom ne gleda kao na bespotreban trošak, nego kao na nešto što je studentu potrebno poput zraka kojeg svakodnevno udiše. A ako studentu prigovorite koliko novca troši na kavu, velike su šanse da ćete čuti odgovor: „vridi svake kune“. Oni koji uz kavu vole uživati duhanske proizvode, značajan iznos novca mjesečno i na to troše. Tu su i druženja s prijateljima i kolegama u vidu izlaska u noćni klub, na pizzu, hamburger, u kino i slično. Nakon sjedenja na fakultetu i po kavama potrebno se i malo protegnuti pa veliki broj studenata troši novac na različite oblike rekreacije, uglavnom teretanu i različite grupne treninge. U duhu globalizacije, multikulturalizma i interkulturalizma potrebno je „širiti vidike“ i upoznavati nove ljude i kulture, a ima li bolje prilike za to od putovanja? Mnogi moji poznanici su tako, prethodnih godina, dio novca koji bi zaradili preko studentskih poslova u sezoni, ostavljali za putovanja za vrijeme zimskih ili pred kraj ljetnih praznika. Ipak, to je kategorija troškova koja, iako studentima među dražima, prva otpada u situacijama pomanjkanja novca. Oni studenti koji su ljubitelji boravka u prirodi putuju po „Lijepoj našoj“ posjećujući naše otoke, nacionalne parkove, parkove prirode i ostale prirodne ljepote, a kao prednost ističu manje financijske izdatke takvih izleta, za razliku od inozemnih putovanja.

Studentsko razdoblje vjerojatno je razdoblje života u kojem ljudi imaju najviše energije i interesa za različite stvari, ali i najmanje novca za ostvarenje tih svojih interesa. Troškovi s kojima su suočeni su raznoliki, kreću se od svakodnevnih troškova poput kave i ručka u menzi, onih vezanih uz fakultet i stanovanje izvan mjesta prebivališta do onih koji bi se mogli svrstati u kategoriju „luksuza“ – izlasci, putovanja, izleti … Studenti tim troškovima doskaču na različite načine: novčanom potporom roditelja i rodbine, stipendijama i studentskim poslovima, a s obzirom na brojnost troškova možemo samo zaključiti da studentima „svaka kuna zlata vrijedi“.

Nikolina Jakšić

Napiši komentar

Pratite nas

Ne budite sramežljivi, javite se. Volimo upoznavati zanimljive ljude i sklapati nova prijateljstva.