Libar

Kako je Split dobio ime!

Imena zemalja i posjeda te naselja i sela u rimsko doba slijedila su logiku svakodnevnog života. Ime vlasnika postajalo je imenom zemlje dodatkom nastavka -ana (Valeriana, Pauliana), a ime posjeda izvodilo se dodatkom nastavka -um (Valerianum, Paulianum) na ime vlasnika. Tako neki dijelovi Splita vuku svoja imena još iz rimskog doba, od osobnih imena tadašnjih vlasnika tih područja: Marjan od Marinianum, Pojišan od Pansianum i Žnjan od Iunianum. Naselja su često dobivala imena i po geografskim obilježjima tla ili kraja (Argentaria – Srebrenica), osobitih prometnih ili gospodarskih razloga (Pons Tiluri – Most kod Tiluriuma – Trilja, prijelaz preko Cetine), po rijekama (Salonae – rijeka Salon). Međutim, neka imena gradova i naselja nastala su u još davnijim vremenima od onih rimskih pa je korijen njihovog imena još teže odgonetnuti. Tako je i s imenom današnjeg Splita, čiji korijen imena, spal-, nije pouzdano utvrđen. Ipak, postoji nekoliko teorija o tome kako je grad Split dobio ime.

Bizantski car iz 10. stoljeća, Konstantin Porfirogenet, u svom djelu objašnjava porijeklo imena nekoliko jadranskih gradova: Dubrovnika, Splita, Trogira, Kotora i Zadra. Za ime današnjeg Splita kaže da potječe od dviju riječi: palation mikron ili u prijevodu mala palača, što je čudno s obzirom na veličinu careve palače, koju i sam Porfirogenet opširno opisuje. Nekoliko stoljeća kasnije, Toma Arhiđakon, kroničar i splitski arhiđakon, na sasvim drugačiji način objašnjava ime Splita. Izvodi ga iz sintagme spatiosum palatium, što znači velika, prostrana palača. Mišljenja ove dvojice uvelike su utjecala na pučka domišljanja o porijeklu imena Splita, koja su se uvijek oslanjala na riječ palatium. Tako se u Splitskom statutu iz 1312. godine grad naziva Spalatum, tj. udobna palača Salone ili prostrana palača Salone, koju je car Dioklecijan na zadivljujući način sagradio.

Na Tabuli Peutingeriani, srednjovjekovnoj kopiji (iz 13. stoljeća) karte rimskih putova (original se datira oko 340. godine), na užem području današnjeg Splita, bilježi se ime Spalato, vjerojatno naziv nekog naselja, raskršća ili putne postaje. To ime je očito preuzeo grad što je kasnije nastajao u carevoj palači. Naselje ili putnu postaju u uvali careve Palače, pod nazivima Spalato, Spalathron, Spalation i Aspalathos, bilježe i različiti pisci 4. i 5. stoljeća. Neki su, slijedeći pisanje Plinija Starijeg, smatrali da ime grada potječe od naziva ljekovite biljke, a drugi od imena grma brnistre (Genista horrida), koja je u Dalmaciji rasprostranjena uz obalu i na otocima, a u svibnju prekriva proplanke svojim grmovima punih žutih cvjetova.

Zbog nekih oblika imena grada pomišljalo se i na grčko porijeklo, odnosno na postojanje grčkog (preciznije, isejskog) naselja imena Aspalathos na mjestu današnje splitske uvale. U starijoj historiografiji je, iako bez nekog posebnog razloga, bilo uvriježeno mišljenje da se radilo o ribarskom naselju. Ipak, arheološki nalazi (ostatci građevina starijih od Dioklecijanove palače) dovode u pitanje tezu o ribarskom naselju i govore u prilog tome da je na području splitske uvale bilo sagrađeno nešto monumentalno, što je dijelom poništeno izgradnjom Palače, dijelom pregrađeno u starokršćansko doba, dijelom uništeno kroz povijest, a dijelom još uvijek skriveno pod zemljom. Radilo se o ribarskom ili nekakvom drugom naselju, brojnost pisanih vrela koja donose nekoliko varijanti imena naselja, ne bi smjela dovoditi u pitanje postojanje nekog naselja, kojemu je korijen spal-, na području današnje splitske uvale još prije Dioklecijanovog doba.

Već spomenuto ime, Spalato, poslije spomena na Tabuli Peutingeriani, nalazi se uklesano i na kamenim spomenicima (oltarne pregrade i sarkofazi) od 10. stoljeća pa nadalje, a u otprilike isto doba je zabilježeno i u pripovjednim izvorima. Sve te oltarne pregrade i sarkofazi bili su povezani sa splitskim priorima i nadbiskupima 10. i 11. stoljeća, što govori u prilog tome da se od toga doba kod crkvenih velikodostojnika ustalio naziv grada u obliku Spalato.

Iako točno značenje naziva grada Splita ne znamo, niti sa sigurnošću možemo potvrditi kakvo je naselje prethodilo gradu koji je nastao iz Dioklecijanove palače, znamo da kontinuitet življenja na području današnjeg Splita postoji još od antičkih vremena te da od 10. stoljeća pravo ime grada postaje Spalato i Spalatum (civitas Spalati), iz kojeg je izvedeno današnje ime grada – Split.

Nikolina Jakšić

Napiši komentar

Pratite nas

Ne budite sramežljivi, javite se. Volimo upoznavati zanimljive ljude i sklapati nova prijateljstva.