Libar

Reportaža s Filozofskog!

Filozofski fakultet u Splitu utemeljen je 2005. godine, sjedinjenjem Odjela za humanističke znanosti i Visoke učiteljske škole. Glavni cilj fakulteta je, kako se da i iščitati sa službene web stranice, pružiti studentima znanja iz društvenog i humanističkog područja te ih osposobiti za kritičko promišljanje. Navedeno se nastoji omogućiti kroz širok izbor studijskih programa, od kojih je većina dvopredmetnih: Hrvatski jezik i književnost, Engleski jezik i književnost (Anglistika), Talijanski jezik i književnost (Talijanistika), Njemački jezik i književnost, Povijest umjetnosti, Povijest, Filozofija i Pedagogija. Dvopredmetni studij je onaj koji se, kako i sama riječ kaže, sastoji od studiranja dvaju od ponuđenih predmeta, pri čemu su na Filozofskom fakultetu u Splitu dozvoljene sve kombinacije. Uz dvopredmetne, tu su i jednopredmetni studiji: Učiteljski studij, Rani i predškolski odgoj te Sociologija. Koliko Filozofski fakultet uspijeva u ostvarenju spomenutog glavnog cilja te koje su prednosti i nedostatci nekih od studija, doznali smo od nekoliko studenata završnih godina studija.

Ana, Sociologija

„Kao prednost studija Sociologije istaknula bih omogućivanje dubljeg razumijevanja društvene problematike, poticanje na inkluziju, odnosno sudjelovanje u volonterskim akcijama te poticaj na sudjelovanje u rješavanju pitanja određenih skupina društva. Nedostatak je, prije svega, upisna kvota od 30 osoba, koja je prevelika u odnosu na potrebe, a izgleda i interes jer mnogo ljudi, koliko sam ja primijetila, upisuje studij iako uopće nemaju percepciju toga što sam studij označava. Što se samog programa studija Sociologije tiče nedostatak je to što, kao isključivo istraživački smjer, imamo popriličan broj metodoloških predmeta, ali ih slabo pretačemo u praksu.“

Tamara, Talijanistika

Prednost studija je svakako pristup komunikaciji s izvornim govornikom, odnosno jezične vježbe sa stranom lektoricom te to što je većina profesora na raspolaganju studentima, bilo da se radi o pomoći u pronalaženju adekvatne literature  za pisanje seminara ili učenje, dogovor u vezi konzultacija i ostale raznovrsne upite. Glavni nedostatak, po mom mišljenju, je veća zastupljenost kolegija iz književnosti naspram kolegija vezanih uz talijansku gramatiku. U jednoj akademskoj godini bude  po više kolegija koji se bave određenim književnim razdobljima ili određenim, značajnim talijanskim književnim autorima, što smanjuje broj kolegija koji se bave gramatikom, koja je ipak većini studenata veći problem od književnosti, a i potrebna je za kvalitetnu komunikaciju na talijanskom jeziku.“

Dino, Pedagogija

Prednost, ali i glavna značajka, studija Pedagogije je što studentima pruža mogućnost stjecanja kvalifikacija iz šireg društvenog, ali i humanističkog područja, kroz raznovrsne kolegije: pedagoške, psihološke, ali i one koji se tiču filozofije i jezične kulture. Navedeno pruža široku mogućnost razvoja komunikacijskih vještina, interpersonalnih i intrapersonalnih kompetencija, ali i upoznavanje svih razvojnih, socijalnih, emotivnih i drugih značajki djece i odraslih. Nadalje, studente se upoznaje sa svim karakteristikama odgojno-obrazovnog sustava, ali i odlikama procesa učenja i poučavanja u formalnom, neformalnom i informalnom okruženju, od ranog i predškolskog obrazovanja do obrazovanja odraslih. Sve navedeno, prema mom mišljenju, pruža mogućnost zapošljavanja magistara pedagogije na različitim područjima u javnom i privatnom sektoru. Kao važan nedostatak studija, istaknuo bih to što se studente, u pravilu, priprema za idealne situacije te ih se nedovoljno upoznaje s administrativnim i zakonskim propisima i odredbama kojima se trebaju voditi u radu. Naglasio bih da je glavna zamjerka većine studenata usmjerena prema nedostatku prakse i nedovoljnom praktičnom radu u svim odgojno-obrazovnim dionicima. Na kraju, moram reći da prednosti studija Pedagogije svakako premašuju eventualne nedostatke.“

Nikolina, Povijest

„Glavnom prednošću splitskog studija Povijesti smatram usmjerenost samog studija na lokalnu i zavičajnu povijest, što smatram iznimno bitnim za razvijanje osjećaja o važnosti i potrebi očuvanja lokalne povijesne baštine. Također, profesori ne inzistiraju na zapamćivanju ogromne količine podataka, godina, datuma, povijesnih ličnosti, već se stavlja naglasak na poznavanje temeljnog i njegovo razumijevanje u širem kontekstu. Osim toga, profesori su iznimno susretljivi i otvoreni za pomoć vezano uz literaturu za spremanje ispita ili pisanje seminara, dogovor za konzultacije, upućivanje na moguća buduća historijska istraživanja i poticanje studenata na znanstveno-istraživačko djelovanje. Kao jedini nedostatak studija Povijesti izdvojila bih mali broj izbornih predmeta iz povijesne skupine. Studenti uglavnom moraju izabrati 2 izborna predmeta od 3 ponuđena, a s obzirom na malu ponudu izbornih predmeta studenti se nerijetko žale kako izborni predmeti ne odgovaraju njihovim interesima.“

Lucija, Anglistika

Prednost studija Anglistike je učenje o engleskom jeziku i književnosti na višoj razini, proširenje vokabulara koji omogućava bolje služenje jezikom u pisanoj i govornoj komunikaciji te stjecanje kompetencija kako poučavati engleski jezik u nastavi. Također, prednošću smatram i opseg poslova kojima se možemo baviti nakon završenog studija, od rada kao prevoditelj, nastavnik, rada u turizmu, otvaranja jezične škole… Što se nedostataka tiče, osobno smatram da je minus izostanak usmenog odgovaranja. Sve se svodi na pisane ispite, a poanta jezika je da se služiš s njim i da si ga sposoban govoriti. Naravno, tu je i pisana komunikacija, koja je isto bitna, ali nekako mi baš nedostaje ta „živa“ komunikacija na engleskom (izuzev profesora iz književnosti kojima je engleski materinji jezik).“

Mirela, Učiteljski studij

„Kao prednost Učiteljskog studija istaknula bih visoko kvalitetne i kompetentne profesore, koji su uvijek tu za studente, spremni na pomoć i savjete. Osim toga, prednost su i moduli, u ovom slučaju 3 modula: rano učenje stranog jezika, primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) u učenju i poučavanju i obrazovanje za održivi razvoj, što studentima omogućava dodatno usavršavanje u području od njihovog posebnog interesa. Kao nedostatak istaknula bih neujednačen omjer teorijskih  i praktičnih predmeta, koji ide u korist teorijskih predmeta. Smatram da je za dobru pripremu budućih učitelja ključno što više neposrednog rada s učenicima razredne nastave za vrijeme studija, koji je i zastupljen kroz kolegije usmjerene na praksu u školama, ali moje je mišljenje da bi takvih kolegija trebalo biti još više.“

Iz iskustava studenata razvidno je da svaki studij ima svojih mana i prednosti. Možemo zaključiti da kroz raznovrsnost kolegija i unutar jednog smjera, a posebno u dvopredmetnim kombinacijama, Filozofski fakultet pruža sveobuhvatno, interdisciplinarno obrazovanje iz društvenog i humanističkog područja i tako studentima pruža mogućnost rada na različitim pozicijama koje zahtijevaju društveno-humanističke kompetencije: nastavnici, kustosi, novinari, različiti stručnjaci u turizmu … Međutim, u praksi situacija sa zaposlenjem nakon fakulteta nije idealna, ali je zato na svakom pojedincu da se još za vrijeme studija angažira i volontira u aktivnostima sukladno svojim interesima, ali i da od samog studija izvuče najviše i najbolje što može za svoj osobni i profesionalni napredak.

Nikolina Jakšić

Napiši komentar

Pratite nas

Ne budite sramežljivi, javite se. Volimo upoznavati zanimljive ljude i sklapati nova prijateljstva.