Libar

Dan sjećanja na poginule tijekom Drugog svjetskog rata

UN je 8. i 9. svibnja proglasio Danima sjećanja na poginule tijekom Drugog svjetskog rata. Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.) međunarodni je sukob koji je izbio 21 godinu nakon završetka Prvog svjetskog rata. Vođen je na tri kontinenta i na svim svjetskim oceanima, a u njemu su sudjelovale gotovo sve države koje su tada postojale. Rat je počeo napadom Hitlerove Njemačke na Poljsku (1. rujna 1939.), a okončan je bezuvjetnom kapitulacijom Njemačke (7. svibnja 1945.) i Japana (15. kolovoza 1945.).

Točan broj ljudskih žrtava u ratu nepoznat je i do danas. Broj se procjenjuje na oko 55 milijuna ljudi, što je najveći broj do danas. Broj ranjenih bio je višestruko veći, što s obzirom na tadašnji broj stanovnika planeta Zemlje Drugi svjetski rat čini najkrvavijim sukobom u povijesti.

U brojnim državama koje su sudjelovale u Drugom svjetskom ratu postoji mali broj pouzdanih izvora i istraživanja broja ratnih žrtava. Načini procjena su različiti: istraživanja o uzrocima smrti  smatraju se kao izravni ili neizravni učinci rata. Točno određivanje broja žrtava je teško i zbog tajnosti nacionalsocijalističkog i komunističkih režima i velikog broja masovnih ubojstava. Osobito u istočnoj Europi znanstvene istrage počele su tek nakon pada komunizma od 1990. U zemljama gdje su komunisti organizirali otpor snagama osovine istodobno s komunističkom revolucijom velik broj civilnih žrtava je i posljedica boljševičkog načela “naoružanog naroda”.

Na prostoru nekadašnje Jugoslavije je prema gruboj procjeni stradalo između 300 000 i 450 000 vojnika, te između 600 000 i 1 400 000 civilnih žrtava, uslijed vojnog djelovanja i zločina protiv čovječnosti.

U Hrvatskoj broj stradalih po nacionalnoj pripadnosti, ubijenih ili umrlih od zaraznih bolesti i maltretiranja kako u zemlji, tako i u inozemstvu, od strane njemačke, mađarske i talijanske vojske, ustaša, domobrana i četnika, partizana, te raznih lokalnih milicija (ponajviše muslimanskih i srpskih) je prema procjeni sljedeći: u Hrvatskoj, uključivo sa stanovištvom koje je stradalo drugdje, poginulo je 130 000 Srba, 105 000 Hrvata, 15 000 Roma i 10 000 Židova, a u BiH oko 164 000 Srba, 75 000 Bošnjaka-muslimana, 64 000 Hrvata i 9 000 Židova.

Rat je doveo do dramatičnih demografskih promjena u mnogim dijelovima svijeta. Cijele su etničke zajednice ili desetkovane ili prisilno raseljene. Najžalosniji su primjer tog desetkovanja i mučenja europski Židovi i Romi. Židovi koji su preživjeli holokaust uglavnom su se iselili u SAD i JZ Aziju gdje su stvorili Izrael. Brojni su narodi doživjeli ideološki određene podjele koje se manifestiraju i danas iako je Drugi svjetski rat završio prije 75 godina.

Bez obzira na “stranu” na kojoj su se nalazile žrtve, što se u ratnim okolnostima teško moglo kontrolirati, one se nikada ne smiju zaboraviti jer se prije svega radi o civilizacijskim vrednotama modernog društva u kojem živimo – “da se rat više nikada ne dogodi”.

Antonio Gašperov

Napiši komentar

Pratite nas

Ne budite sramežljivi, javite se. Volimo upoznavati zanimljive ljude i sklapati nova prijateljstva.