Libar

Politička (ne)pismenost mladih

Počekom svibnja na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu predstavljeni su rezultati istraživanja “Političke pismenosti učenika i učenica završnih razreda srednjih škola” koje je provedeno u ožujku ove godine i u kojem je sudjelovalo 1122 učenika i učenica iz 67 završnih razreda iz 59 srednjih škola diljem Hrvatske. Istraživanje su provodili Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, GONG, Centar za studije jugoistočne Europe u Grazu i Filozofski fakultet u Rijeci. Kao i u prethodnim ciklusima istraživanja rezultati su pokazatelj niske razine političkog znanja i demokratskih stavova učenika i učenica koji napuštaju srednjoškolsko obrazovanje. Razina ukupnog političkog znanja slična je razini iz prethodnog ciklusa istraživanja iz 2015. godine, dok je na razini pojedinih sfera političkog znanja koji se tiču temeljnih političkih pojmova i poznavanja ustavno-političkog poretka došlo do pada prosječnog rezultata. Prema nacionalno reprezentativnom uzorku populacije mladih koji napuštaju srednjoškolsko obrazovanje 57,7% ispitanika zna što je Ustav, a svega 18,8% maturanata je prepoznalo koji su to akteri koji mogu mijenjati Ustav. Tek nešto više od 40% učenika razumije temeljne ideološke pozicije različitih stranačkih obitelji, a nešto više od 50% zna što su to organizacije civilnog društva. Isto tako, na pitanje tko čini političku opoziciju, 46,8% učenika je prepoznalo da su to stranke koje nisu dio vladajuće većine u parlamentu. S druge pak strane, kod političke informiranosti dolazi do porasta u odnosu na prethodni ciklus istraživanja pa je tako od ispitanih 1122 učenica i učenika 42% točno odgovorilo na pitanje tko je predsjednik Vlade. Vjerojatno je zahvaljujući trenutnoj krizi i premijerovom neprestanom ukazivanju po medijima taj postotak veći nego u prethodnom ciklusu istraživanja kada je 27% mladih prepoznalo predsjednika Vlade. Također, ispitanici su na pitanje tko ima najviše zastupnika u Saboru odgovorili s najvećim postotkom pa tako čak 91,2% zna da je to Hrvatska Demokratska Zajednica.

Što se tiče stavova o političkim institucijama i povjerenja u njih, oko 60% mladih smatra učlanjivanje u političke stranke kao sredstvo dobivanja (dobrog) posla, dok svega 7,2% ima povjerenje u političke stranke. Isto tako na niskim granama je i povjerenje mladih u ostale političke institucije kao što su Hrvatski Sabor, Vlada RH, Predsjednik RH, lokalne vlasti, ali naravno i pravosuđe.

Za komentar o rezultatima istraživanja upitali smo prof.dr.sc. Berta Šalaja koji na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu predaje kolegij Politička socijalizacija i političko obrazovanje te kolegij Demokracija i civilno društvo:

„Na testu političkog znanja prosječan hrvatski srednjoškolac točno odgovara na devet pitanja, tj. na manje od pola. Ja to interpretiram kao loš rezultat, naročito kad pogledamo distribuciju točnih odgovora po tipu srednjih škola. To je ono što me najviše zabrinjava, ta činjenica da mladi iz trogodišnjih strukovnih škola izlaze gotovo bez ikakvog političkog znanja. Oni jedva imaju šest od 19 točnih odgovora, a takvih mladih u Hrvatskoj nije malo, oni čine oko 25% srednjoškolaca. Zabrinut jesam, ali nisam iznenađen rezultatima istraživanja s obzirom na to da nismo kao društvo radili na podizanju političke pismenosti mladih.

Kada kažem da mladi iz srednjoškolskog obrazovanja izlaze s niskom razinom političke pismenosti, to nije moja kritika mladima nego kritika sustava koji im to nije omogućio.

Bojim se da s međupredmetnim modelom građanskog odgoja i obrazovanja koji se trenutno provodi nekih poboljšanja neće biti.“ – zaključio je Šalaj.

Ne čudi pretjerano nedostatak političke volje za uvođenjem građanskog odgoja i obrazovanja u srednje i osnovne škole s obzirom na to da su u mnogim europskim zemljama neki od rezultata njegova uvođenja povećana aktivacija mladih u organizacijama civilnog društva, kritičko promišljanje medijskih sadržaja te povećana participacija mladih u izbornim procesima.  

Kao i obično, u predizborno vrijeme kao što je sada obećavaju se brda i doline. Dok na mladima svijet ostaje, u fokusu su često umirovljenici, brojna populacija koja u velikom postotku koristi pravo glasa. Obećavaju se povećanja mirovina, bonusi, 13. mirovine, a tu su i COVID dodaci za umirovljenike koje je Vlada RH isplatila u mjesecu lokalnih izbora. S druge pak strane, u predizbornim kampanjama programi za mlade su nerijetko van fokusa jer zašto se obraćati biračima od 18 do 30 godina kada je to dobna skupina koja je najpasivnija na izborima.

U nadi da će se kroz osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje započeti implementirati građanski odgoj i obrazovanje koji će mlade podučiti kako preuzeti ulogu građana, završavamo rečenicama američkih politologa Almonda i Verbe:

“Državnici koji pokušavaju stvoriti političku demokraciju vrlo često se usredotočuju na stvaranja formalnoga skupa institucija vlasti i na pisanje ustava. No razvoj stabilne i djelotvorne demokratske vlasti ne ovisi o ustroju vlasti i politike: on ovisi o orijentaciji ljudi prema političkom procesu – o političkoj kulturi. Ako politička kultura ne može podržati demokratski sistem, mršave su šanse za uspjeh toga sustava.“

Franjo Ante Plazibat

Napiši komentar

Pratite nas

Ne budite sramežljivi, javite se. Volimo upoznavati zanimljive ljude i sklapati nova prijateljstva.