Libar

Dan državnosti

Dan državnosti u Republici Hrvatskoj slavi se 30. svibnja. Međutim, Dan državnosti u novijoj se hrvatskoj povijesti slavio na dva datuma, trenutni 30. svibanj i 25. lipanj. Odakle ta zbrka s datumima?

Dana 30. svibnja 1990. godine konstituiran je prvi demokratski izabrani višestranački Sabor nakon razdoblja komunističkog totalitarizma. U spomen na taj događaj Dan državnosti slavio se od 1990. do 2001. godine. Međutim, 2001. promjenom vlasti, dolazi i do promjene datuma Dana državnosti na 25. lipanj. Naime, 25. lipnja 1991. godine Sabor je donio odluku o uspostavi samostalne i suverene Republike Hrvatske. No već dva tjedna nakon toga Sabor je morao pristati na tromjesečni moratorij o proglašenju samostalnosti te je puna neovisnost proglašena tek 8. listopada 1991. godine. To je dovelo do toga da je i datum 8. listopada proglašen državnim praznikom kao Dan neovisnosti, što je zbunilo mnoge građane jer se oba praznika odnose na slične povijesne događaje. Stoga je Dan državnosti izgubio na važnosti i centralnim praznikom vezanim uz Domovinski rat postao je 5. kolovoza kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

U proljeće 1990. godine Luka Bebić, u prvom sazivu Sabora na dužnosti potpredsjednika saborskog Vijeća općina, dao je Franji Tuđmanu prijedlog datuma održavanja konstituirajuće sjednice Hrvatskog sabora. Predloženi datum bio je 7. lipnja jer su uz taj datum bila vezana dva značajna događaja iz hrvatske povijesti vezana uz državnost. Prvi se odnosi na razdoblje prvih hrvatskih vladara, točnije kneza Branimira i godinu 879. kada je papa Ivan VIII. priznao Branimira kao zakonitog vladara, a Hrvatsku kao zakonitu državu. Na isti datum, 1102. godine sklopljena je Pacta Conventa, isprava koja je regulirala odnose ugarskog kralja Kolomana prema hrvatskom plemstvu, ali i odnos kralja prema Hrvatskom Kraljevstvu.

Polemiziralo se i o slavljenu Dana državnosti 8. listopada, posebno zbog poveznice tog datuma s dvama značajnijim događajima iz hrvatske prošlosti. Tog datuma 1075. u Solinu je okrunjen kralj Zvonimir krunom koju mu je poslao papa Grgur VII., što je bila potvrda priznanja Hrvatskog Kraljevstva kao međunarodnog subjekta. Godine 1871., također 8. listopada, Eugen Kvaternik je pokrenuo Rakovičku bunu, ustanak za odcjepljenje Hrvatske od Austro-Ugarske Monarhije.

Istraživanje iz 2013. godine koje je provela agencija TIC-Moj Telekom, pokazalo je da je samo 35 % građana znalo da se Dan državnosti slavi 25. lipnja, dok ih je 27 % bilo uvjereno da je datum još uvijek 30. svibnja. Dio ispitanika je mislio i da se Dan državnosti slavi na neke druge datume, primjerice 8. listopada, tada Dan neovisnosti, 5. kolovoza, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja i 15. siječnja, dan kada je Hrvatska međunarodno priznata.

Zbrka s datumima konačno je riješena 2019. godine kada je Hrvatski sabor donio odluku o vraćanju Dana državnosti na 30. svibnja pa se tako od 2020. godine Dan državnosti ponovno slavi na taj datum. Uz to, Sabor je 25. lipnja proglasio Dan neovisnosti kao spomendan, a 8. listopada kao Dan Hrvatskog sabora, također kao spomendan.

Nikolina Jakšić

Napiši komentar

Pratite nas

Ne budite sramežljivi, javite se. Volimo upoznavati zanimljive ljude i sklapati nova prijateljstva.