Libar

Nek se vije hrvatski barjak!

Točno prije 31 godinu na današnji dan je podignut hrvatski barjak pred Hrvatskim saborom. Veliki dan za hrvatski narod i građane, čin kojim je najavljeno stoljetno ostvarenje sna o hrvatskoj neovisnoj i slobodnoj državi. Uz grb i himnu domovine, hrvatska zastava je simbol prepoznavanja koji slavi hrvatski narod i „skriva“ priču o nastanku hrvatske trobojnice.

Modernu Hrvatsku trobojnicu i grb je dizajnirao akademski slikar Miroslav Šutej 1990. godine. Grb je kreiran u obliku štita (šahovnica) koji u kruni ima pet manjih štitova: najstariji poznati hrvatski grb, grb Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije, poredani od najstarijeg prema najmlađem. Hrvatski grb je mala priča o povijesti naroda, države i domovine. 

Postoji nekoliko legendi koje govore o nastanku hrvatske zastave i grba.

Jedna od starijih govori da je kralj Stjepan Držislav u 10. stoljeću vodeći bitku protiv Mlečana bio zarobljen u Veneciji. Mletački dužd je doznao da je hrvatski kralj dobar u šahu pa mu je ponudio slobodu i vlast nad dalmatinskim otocima ako pobjedi u tri igre. Kralj je pobijedio i na taj način dobio osobnu slobodu i donio slobodu otocima. Bio je to razlog da se za hrvatski grb izabere šahovnica. Pretpostavka da se legenda prepričava još iz doba buđenja nacionalne svijesti iz današnje perspektive se kritički gleda kao vrlo malo vjerojatna.

Činjenica je da se hrvatski grb u obliku šahovnice koristio prilikom pečatiranja Cetinske povelje kojom se dio hrvatskog plemstva odlučio za novu dinastiju i kralja Ferdinanda Habsburškog na Novu godinu 1527. Radi se o najstarijem sačuvanom hrvatskom grbu na službenom dokumentu. Znanstvenici izvode tezu da se u takvim situacijama koristio grb (pečatnjak) koji je već bio u upotrebi.

Boje hrvatske zastave su izabrane iz razloga što su se prevladavajuće nalazile u grbovima Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Zastavu je službeno predstavio ban Josip Jelačić 1848. godine, za vrijeme inauguracije za hrvatskog bana. Grbovi na tadašnjoj zastavi su bili šahovnica, grb Slavonije, Dalmacije i tzv. „Ilirski grb“, koji se s određenim izmjenama i danas nalaze na zastavi Republike Hrvatske. Zastava je korištena do uspostave Bachova apsolutizma 1852. godine kada je zabranjena, pa opet vraćena sklapanjem Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. godine. Trobojnica s grbom Trojedne kraljevine i krunom Sv. Stjepana je ostala sve do sloma Austro-Ugarske 1918. godine. Nakon ulaska u novoformiranu Kraljevinu SHS koristila se trobojnica bez znakovlja koja je uvođenjem diktature kralja Aleksandra Karađorđevića zabranjena sve do formiranja Banovine Hrvatske 1939. godine, od kada su sve državne zastave uz zamjenu znakovlja imale crveno-bijelo-plavu pozadinu.

Brojne su kontroverze prisutne kada se otvara tema hrvatske zastave i grba, posebno na pitanju boja: s kojom bojom počinje šahovnica – crvena ili bijela?- je posebno osjetljivo kada govorimo o vremenu egzistiranja NDH u doba Drugoga svjetskoga rata. Ali posve je jasno da su sve inačice grbova i zastava postojale znatno prije perioda koji se uzima kao „crno“ doba hrvatske povijesti.

Zastava Republike Hrvatske kojom se danas dičimo i koju podižemo kada obilježavamo državne i vjerske blagdane, te slavimo najvažnije osobne i nacionalne događaje i uspjehe je usvojena Božićnim Ustavom 1990. godine. Temeljna odredba o izgledu hrvatske zastave sadržana je u članku 11. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske u kojem jasno stoji da se satoji od triju jednako širokih vodoravnih pruga crvene, bijele i plave boje s grbom RH u sredini.

Antonio Gašperov

Napiši komentar

Pratite nas

Ne budite sramežljivi, javite se. Volimo upoznavati zanimljive ljude i sklapati nova prijateljstva.