Libar

Mala Floramye

Najpopularnija Tijardovićeva opereta trajni je dio identiteta grada Splita i najizvođenija splitska predstava. Svoju krunu publici najomiljenije nosi još od trijumfalno uspješne praizvedbe 1926. Za razumjeti nju, moramo se prisjetiti života i stvaralaštva njezinog autora.

Biografija Ive Tijardovića baš čeka filmskog scenaristu. Rođen 1895.  kao momak je živio na dnu Plinarske ulice, u kući u kojoj je živjela obitelj Gazzari. Danas je tu mesnica. Tu je živjela i djevojka po imenu Flora u koju je Ivo bio zaljubljen. Ona mu je vjerojatno bila inspiracija za operetu. Vrijedno je uzgred spomenuti da je na obližnjem bedemu nasuprot kazališta bila drvodjeljska radnja Bepa Pijevića, koji je kao vrsni pjevač nastupao u Maloj Floramye. Tijardović je kao đak Velike realke muzicirao s Jakovom Gotovcem i Đorđom Matošićem, družio se sa slikarima, skladao glazbene igrokaze, polke i mazurke.  Mobiliziran je u Velikom ratu kao cesarsko-kraljevski domobran i kao pozadinac u Solunskom ratu, a poslije je kratko studirao arhitekturu u Beču. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u svom je stanu uprizorio čuvenu ilegalnu likovnu izložbu kojom su se hrvatski umjetnici suprotstavili agresorskoj talijanizaciji grada, da bi nakon pada Italije 1943. otišao u partizane. Napaćenom Splitu budi borbeni duh i nacionalni ponos ponovno obrađujući himnu „Marjane, Marjane“. Naredne godine osniva Kazalište narodnog oslobođenja Dalmacije. Unio je u kazalište mediteranizam i interes za angloamerički teatar, participirajući u splitskoj fenomenologiji sporta komponirajući operetu-mjuzikl „Kraljica lopte“. Nije bio samo libretist, skicirao je za kostime i scenografiju, radio plakate za predstave, činio sve za predstavljanje svojih remek-djela. Mnoge njegove popularne melodije postale su dio lokalne tradicije. Možemo stoga slobodno reći da je Ivo Tijardović bio iznimna osobnost hrvatske kulture 20.stoljeća.

Mala Floramye priskrbila mu je slavu. Sve njene izvedbe (od poslijeatnih do modernih inačica) zapravo su posveta jednom iščezlom vremenu i duhu. Radnja operete u prvom činu odvija se u vremenu pred Prvi svjetski rat u karnevalskoj noći na splitskoj Rivi, a kraljica i kralj karnevala su mladi zaljubljeni par Floramye i Mirko. Istovremeno je gradski redikul šjor Bepo Pegula predmet zabave sebi i ostatku grada. Drugi čin događa se u gradiću kraj Marseillea za vrijeme rata gdje se Floramye kao bolničarka i Mirko kao ratni heroj poručnik Petar Petrović,  ponovno sreću. Tu se nekako zatekne i šjor Bepo koji se ludo zaljubljuje u englesku bolničarku Miss Eveline Beautyflower. Treći čin smješten je ponovno u Split po završetku rata gdje se priče zaključuju u sretnom i komičnom happyendu. Glavni su likovi toliko stereotipni da bi bez okolnih komičara i zabadala bili dosadni. D ne spominjemo šarenilo kostima i melodija koje jednostavno ponesu publiku u svijet mašte. Iako se radnja i tipizacija likova čine banalnima, oni to uistinu nisu. Opereta je zaštitni znak dalmatinske emotivnosti, jedna je od možda najljepših kraćih drama povezana s ljubavi, šarmom dalmatinskih gradova i njegovih stanovnika. Perjanica mnogih kazališta i nadalje će obogaćivati scene po Hrvatskoj, a mi se nadamo da će svi, i veliki i mali, ponovno uživati u nekoj novoj modernoj varijanti ove ode Splitu, možda uz nekog novog Borisa Dvornika kao Bepa Pegule ili Gertrude Munitić kao Male Floramye.

Jadranka Akelić

Napiši komentar

Pratite nas

Ne budite sramežljivi, javite se. Volimo upoznavati zanimljive ljude i sklapati nova prijateljstva.