Libar

Tekst američke Deklaracije o neovisnosti

Američka Deklaracija o neovisnosti (engl. The Declaration of Independence) pravni je dokument kojeg je u Philadelphiji potpisalo 13 dotadašnjih britanskih kolonija na američkom tlu, čime su proglasile svoju nezavisnost i slobodu. U Deklaraciji je istaknuto pravo na revoluciju, tj. načelo da je pravo i dužnost svakog naroda da izmijeni ili zbaci tiransku vlast koja ga tlači. Deklaracija je potvrđena od Kongresa 4. srpnja 1776. godine te je time postala ustavni akt SAD-a. Taj dan se u SAD-u slavi kao Dan nezavisnosti.

˝Deklaracija neovisnosti” Kongres, 4. srpnja 1776. godine

Jednoglasna Deklaracija 13 ujedinjenih država Amerike

Kada tijekom ljudske povijesti postane neophodno za jedan narod da raskine političke sprege koje su ga povezivale sa drugim, i preuzme odvojeno i ravnopravno mjesto među moćima na zemlji, na koje mu zakoni prirode i Prirodnog Boga daju pravo, dužno poštovanje mišljenja čovječanstva od njega zahtijeva da objavi razloge koji ga nagone na odvajanje. Mi smatramo ove istine očiglednim: da su svi ljudi stvoreni jednaki, da su obdareni od strane njihovog Tvorca određenim neotuđivim pravima, među kojima su život, sloboda i težnja za srećom. – U cilju osiguravanja ovih prava, vlade ustanovljene među ljudima, izvode svoje zakonite moći iz suglasnosti onih nad kojima se vlada. – Ako ikada ijedan oblik vlade postane prepreka ostvarivanju ovih ciljeva, pravo je naroda da ga promjeni ili ukine, da ustanovi novu vladu, koja će ležati na temeljima takvih načela, i organizirati svoje moći tako da najbolje utječe na narodnu sigurnost i sreću. Razboritost će, zaista, zahtijevati da davno ustanovljene vlade ne bi trebalo mijenjati zbog nebitnih i prolaznih razloga; tako je i svo iskustvo pokazalo da su ljudi više raspoloženi da trpe kada su zla podnošljiva, nego da uklone nepravdu ukidanjem oblika (vlasti) na koje su navikli. Ali kada se dugi niz zloupotreba i uzurpacija, narušavajući stalno isti objekt, ispoljava kao namjera dovođenja ljudi pod apsolutni despotizam, pravo je ovih ljudi, njihova je dužnost, da zbace takvu vladu, i uspostave nove čuvare svoje buduće sigurnosti. – Takva je bila strpljiva patnja ovih kolonija, takva je sada potreba koja ih prisiljava da promjene svoj raniji oblik vlasti. Prošlost sadašnjeg kralja Velike Britanije povijest je neprekidnih povreda i uzurpacija koje za svoj direktni cilj imaju uspostavljanje apsolutne tiranije nad ovim državama. Da bismo to dokazali, treba izložiti iskrenome svijetu ove činjenice: Odbacio je njihovu suglasnost zakonima, najkorisniju i najneophodniju za opće dobro. Zabranio je njihovim guvernerima da usvajaju zakone od neposredne i hitne važnosti, ili je suspendirao njihovo djelovanje do njegovog pristanka. Oni tako suspendirani ostaju, jer on potpuno zanemaruje da se njima pozabavi. Odbio je usvojiti ostale zakone o naseljavanju velikog broja ljudi, sem ako bi se ti ljudi odrekli prava na predstavljanje u zakonodavnom tijelu, prava koje je za njih neprocjenjivo, a opasno i strašno samo tiraninu. Sazivao je zakonodavna tijela na mjestima neuobičajenim, neudobnim i dalekim od mjesta čuvanja njihovih javnih akata, u cilju zamaranja radi povinovanja njegovim mjerama. Više puta je raspustio Predstavničke domove, zbog izuzetno čvrstog protivljenja njegovim napadima na ljudska prava. Odavno je odbijao da poslije takvog raspuštanja drugi budu izabrani, čime su se neuništive zakonodavne moći vratile cjelokupnom narodu na raspolaganje. Država je, u međuvremenu, bila izložena svim opasnostima od invazije izvana, i potresima iznutra. Nastojao je spriječiti naseljavanje ovih država; i u tu svrhu vršio opstrukciju Zakona o primanju stranaca u državljanstvo; odbijajući usvojiti druge zakone koji bi ohrabrili njihove migracije ovamo i podižući nivo uvjeta za novo prisvajanje zemlje. Vršio je opstrukciju nad Ministarstvom pravde, odbijajući da dâ pristanak na zakone o uspostavljanju sudstva. Načinio je sudce ovisnim samo od njegove volje, određujući njihove javne položaje, kao i iznos i isplatu njihovih plaća. Stvorio je mnoštvo novih javnih položaja i poslao ovamo gomile službenika da zlostavljaju naš narod i proždiru njegovo bogatstvo. U miru držao je među nama stajaće vojske bez suglasnosti našeg zakonodavstva. Utjecao je na to da se vojsci pruži nezavisnost od građanske moći i nadmoć nad njom. Udružio se sa drugima da nas potčini sudstvu stranom našem ustavu i nepoznatom našim zakonima, dajući svoj pristanak njihovim aktima navodne zakonitosti: Za razmještanje velikog broja naoružanih trupa među nama; Za njihovu zaštitu, lažnim suđenjem, od kazne za bilo koje ubojstvo koje bi počinili nad stanovnicima ovih država; Za presjecanje naših trgovačkih veza sa svim krajevima svijeta; Za nametanje poreza bez naše suglasnosti; Za često uskraćivanje naše koristi od suđenja pred porotom; Za prevoženje naših stanovnika preko mora, da bi im se sudilo zbog navodnih prekršaja; Za ukidanje slobodnog sistema engleskih zakona u susjednoj Provinciji, uspostavljanje arbitrarne vlasti na tom mjestu i uvećavanje granica takve vlasti; čime se ujedno daje primjer i pogodno sredstvo za uvođenje istog apsolutnog pravila u ovim Kolonijama; Za oduzimanje naših povelja, ukidanje naših najvrijednijih zakona, i korjenito mijenjanje oblikâ naših vlada; Za suspendiranje naših zakonodavnih tela i proglašavanje vlastitih ovlaštenim da u ma kojim slučajevima donose zakone u naše ime. Odrekao se ovdašnje vlade, objavljujući da smo izvan njihove zaštite i pokrenuvši rat protiv nas. Pljačkao je naša mora, pustošio naše obale, spaljivao naše gradove, uništavao živote našeg naroda. On u ovom trenutku prevozi ogromnu vojsku stranih najamnika da završi posao smrti, pustošenja i tiranije, koji je već započet pod okolnostima surovosti i podmuklosti čemu jedva mogu da pariraju najbarbarskija doba. Kao takav, on je potpuno nedostojan biti na čelu civiliziranog naroda. Prinudio je naše sunarodnjake, zarobljene na morima, da podignu ruku na svoju zemlju, da postanu dželati svoje braće i prijateljâ. Podigao je unutrašnje pobune među nama i nastojao da na naseljenike naših prostora podigne nemilosrdne divlje Indijance, čije je poznato pravilo rata uništavanje koje ne zna ni za godine, ni za pol, ni za uslove. Na svakom stupnju ovih ugnjetavanja mi smo za obeštećenje molili na najponizniji način: na naše molbe odgovoreno je samo stalnim povredama. Onaj princ čiji je karakter određen svim djelima svojstvenim tiraninu, nepogodan je da bude vladar slobodnog naroda. Nismo podbacili ni u obraćanjima našoj britanskoj braći. Upozoravali smo ih, s vremena na vreme, na pokušaje njihovog zakonodavstva da proširi neopravdanu nadležnost na nas. Podsjetili smo ih na okolnosti našeg iseljavanja i naseljavanja ovdje. Obraćali smo se njihovoj urođenoj pravdi i velikodušnosti, i preklinjali ih vezama zajednička roda da se odreku uzurpacija koje bi neizbježno prekinule naše veze i korespondenciju. Oni su bili gluhi za glas pravde i jednakosti po krvi. Prema tome, mi se moramo suočiti sa neminovnošću osude našeg otcjepljenja i smatrati ih, kao što smatramo ostatak čovječanstva, neprijateljima u ratu, prijateljima u miru. Dakle, mi se kao predstavnici ujedinjenih država Amerike, okupljeni na generalnoj skupštini, obraćamo najvišem sudu svijeta: naše su namjere čestite i iskrene i sprovodimo ih u ime i pod autoritetom dobrog naroda ovih kolonija; svečano objavljujemo i izjavljujemo, da ove ujedinjene kolonije imaju pravo biti slobodne i neovisne države, i da one to jesu, da su one oslobođene svake vjernosti britanskoj Kruni i da sve političke veze između njih i države Velike Britanije, jesu i moraju biti u cjelosti raskinute, da, kao slobodne i nezavisne države, imaju punu moć da vode rat, zaključuju mir, sklapaju saveze, uspostavljaju trgovinu, da donose sve odluke i čine sve ostalo što nezavisne države imaju pravo činiti. I u cilju podrške ovoj Deklaraciji, sa snažnim oslanjanjem na zaštitu od strane božanskog proviđenja, obećavamo jedni drugima naše živote, našu sreću i našu svetu čast.˝

Tekst Američke deklaracije o neovisnosti će postati najpoznatiji slobodarski dokument koji će brojni narodi a među njima i hrvatski narod koristiti kao ideal u borbi za slobodu i državnost.

Napiši komentar

Pratite nas

Ne budite sramežljivi, javite se. Volimo upoznavati zanimljive ljude i sklapati nova prijateljstva.