Libar

Počeci splitskog sporta

Split se s pravom stalno hvali sportskom tradicijom iako je kultura dužeg vijeka trajanja. Sport na splitskom području u periodu nastanka bio je isključivo amaterski. Nakon pola stoljeća sport postaje profesionalan, uz podršku amatera koji su i dalje egzistirali. Danas uz amatere i profesionalce imamo sve više rekreativaca.

U gradu do potkraj 19. stoljeća nije bilo organiziranih sportskih klubova, na pjaci i rivi bi se povodom vjerskih i državnih svečanosti održavale stare igre i natjecanja. Split se nije po pitanju sporta razlikovao od ostalih gradova u zemlji i inozemstvu, ipak, vrijedno je istaknuti da postoje izvori koji govore o natjecanjima znatno ranije nego što su se dogodila osnivanja sportskih klubova. Jedna pučka pjesma donosi opis veslačkog natjecanja Splićana i Makarana koje se dogodilo 1767. od otočića Mrduje do splitske luke, kada su na žalost Splićana pobijedili Makarani, što je, kako se u pjesmi navodi izazvalo nezadovoljstvo kod „svita na prepunoj rivi, osobito ženske čeljadi“.

Prvo sportsko društvo bilo je Streljačko društvo – Društvo gađanja u metu, osnovano 1877. godine na inicijativu splitskog načelnika dr. Antonija Bajamontija koji će ga koristiti u propagandne svrhe u borbi protiv „narodnjaka“. God. 1885. na scenu stupaju splitski biciklisti, a veslački i jedriličarski klub Adria je osnovan 1890. Klub je podigao sportski dom pod kućom obitelji Katalinić, daščaru na dnu lukobrana. U vremenu buđenja nacionalne svijesti u Dalmaciji redovno su se osnivala društva Hrvatskog sokola (kasnije Jugoslavenski sokol) unutar kojih su djelovale razne sportske sekcije. Tako je član splitskog Sokola, mladi pjesnik Milan Begović osnovao 1905. prvi teniski klub. Preteča današnje rekreacije je 1908. osnovano planinarsko-turističko društvo „Mosor“ kojega je vodio profesor Umberto Girometto. Gledajući iz današnje perspektive najveći događaj je zasigurno osnutak Hajduka iz Splita 1911. godine, kada je student Fabijan Kaliterna s prijateljima donio prvu loptu iz Praga. Godinu dana kasnije đaci tehničke škole su osnovali radnički nogometni klub Anarh, kasnije preimenovan u RNK Split. Između njih se rodilo sportsko rivalstvo u kojem su „splitski bili“ zauzeli poziciju starijeg brata. Splitski skladatelj Ivo Tijardović je napisao operetu „Kraljica lopte“, koja je izvedena na Starom placu. Na splitskim kupalištima od Zvončaca, preko Poljuda i Lučice do Bačvica i Firula se osnivaju plivački klubovi od kojih neki imaju neslužbeni karakter: Firule, Triton, za razliku od Jadrana, POŠK-a i kasnije Mornara koji su uz plivačku sekciju imali i vaterpolo.

Sport u Splitu se razvijao u dva smjera: na livadama oko grada i na kupalištima – rekreativno, a na organiziranim igralištima – profesionalno. U navedenom vremenu je Stari plac postao kultno mjesto gdje su se okupljali svi Splićani, ali i stanovnici šire regije. Uz Hajduk najveći trag je ostavio Veslački klub „Gusar“ osnovan 1914. od strane osnivača Hajduka, Fabijana Kaliterne, koji je djelovao na Matejušci (kasnije uvala Špinut). Odlukom velikog župana Ivana Perovića 1924. godine je osnovan Jedriličarski klub „Labud“, koji se nakon određenog vremena preselio u uvalu Baluni. Izgradnja lučice je započela 1931., a jedriličarski dom i uprava su se nalazili u kući Mezzi. Često se Hajduk – Gusar – Jadran – Labud nazivaju velikom četvorkom splitskog sporta, kojima se s pravom pridodaje KK Split (nekadašnja Jugoplastika) – trostruki košarkaški prvak Europe (1989.-1991.). Tako je sve počelo, a plodove ulaganja i rada uživamo i danas – samo da potraje!

Antonio Gašperov

Napiši komentar

Pratite nas

Ne budite sramežljivi, javite se. Volimo upoznavati zanimljive ljude i sklapati nova prijateljstva.