Libar

Dar prošlosti

Autorica:  Fiona Valpy

Izdavač: Mozaik knjiga d.o.o

Prijevod: Vesna Valenčić

Godina izdanja: 2021.g.

Svi smo donekle upoznati s dva velika rata; Prvim i Drugim svjetskim ratom koja su uvelike oblikovala današnji svijet, a većinom o njihovim užasima znamo preko školskog sustava, knjiga, internetskih članaka ili nama bliskih osoba, pretežito baka ili djedova, možda i prabaka i pradjedova, koje su rođene ili odrastale u tome periodu. Možda su i neki nama vrlo bliski članovi šire obitelji koje jedino znamo po pričama starijih, zauvijek izgubljeni u ta dva rata i nikad nitko za njih poslije nije čuo, za njihovu patnju, bol, ali i hrabrost.  Ta su dva rata kao dva čudovišta u kratkom razmaku progutala čovječanstvo, a i dalje ga gutaju preko nekih koji jednostavno ne znaju ostaviti prošlost gdje ona treba biti, u prošlosti jer ju ne možemo promijeniti i nastaviti misliti na budućnost. Pritom ne mislim da zauvijek trebamo zaboraviti hrabrost onih bez kojih bi možda današnji svijet puno drugačije izgledao, a većinom je riječ o običnim ljudima sličnim meni i Vama. U doba kad je Saveznicima nestajalo ljudstva za borbu na ratištima, kad su kazne bile strašne za suradnike Saveznika, a neprijatelj brzo napredovao u svojoj ekspanziji prema Europi, sve je bilo manje ljudi koji su htjeli biti pripadnici bilo kakve vrste pobune protiv vodeće vlasti, no bilo ih je i dobro su znali da moraju nešto poduzeti jer će neprijatelj još više uzeti maha i posve uništiti njihovu zemlju, kulturu, sunarodnjake i njih same. Najbolji primjer jedne od zemalja koje su se morale „podići iz pepela“ je danas moćna i premoćna Francuska. Unatoč nastojanjima Saveznika u Drugom svjetskom ratu da zadrže Francusku u svojim rukama, nisu uspjeli i Francuska je pala u ruke neprijatelja. Francuski teritorij podijeljen je na njemačku okupacijsku zonu, malu talijansku okupacijsku zonu i Višijevsku Francusku na čijem čelu je bio maršal Pétain. Tim se činom obruč stegnuo oko onih koji su bježali u Francusku iz prethodno osvojenih zemalja, a neprijatelju je otvoren put prema ostalim zemljama koje su bile dio sila Antanti. Zato je bilo od iznimne važnosti osnovati špijunske mreže kako bi uvijek bili korak ispred neprijatelja te kako bi spasili nevine od sigurne pogibelji. Tu u priču dolaze obični ljudi koji su posvuda osnivali Pokrete otpora i tako dali svoj doprinos čovječanstvu. Upravo o tome govori knjiga  „Dar prošlosti”, djelo spisateljice Fione Valpy. Knjiga ima dvojnu radnju u kojoj se isprepliću prošlost i sadašnjost , a sve i počinje tako da se u 2017.g. Harriet (mlada engleska žena koja je tek završila fakultet odlučuje na drastičan potez, preseljenje u Francusku da bi radila u modnoj agenciji) počne zanimati za svoju prošlost. Nenavikla na obiteljsku toplinu, sa sobom nosi zanimljivu fotografiju koja prikazuje tri mlade žene (od kojih je jedna njena baka Claire) ispred modne kuće u kojoj su radile kao švelje i pritom se neprestano pita je li naslijedila osjećaj za modu od nje. U novom uredu upoznaje Simone, djevojku koja na fotografiji odmah prepoznaje svoju baku Mireille kao jednu od djevojaka koja je uz to još uvijek živa. Zaintrigirana Harriet koja ne zna ništa o majčinoj strani obitelji, odmah odlučuje saznati svoju povijest unatoč zlokobnoj napetosti prilikom pitanja za sudbinu treće djevojke pa kakva god ona bila te pritom otkriva da je možda od svoje bake naslijedila mnogo više od osjećaja za modu.  Paralelno se vraćamo u vrijeme rata 1940.g. i živote tri mlade švelje; Claire koja je opčinjena njemačkim časnikom, Mireille koja je aktivna članica Pokreta otpora  i Vivianne čiji je život i rad veliki misterij. Kako će se dalje ispreplitati prošlost i sadašnjost, hoće li se promijeniti sudbine mladih švelja kao i njihovi početni nepreomišljeni potezi te hoće li Harriet ostati razočarana ili ohrabrena otkrivanjem svoje prošlosti saznajte u ovom fantastičnom romanu koji potvrđuje izreku Dalaj Lame: „Iskreno vjerujem da pojedinci mogu promijeniti svijet. Vrijeme promjena tako rijetko dolazi, a na svakom od nas je da najbolje iskoristimo upravo ovo vrijeme u cilju stvaranja sretnijeg svijeta.”

Emanuela Šamija

Napiši komentar

Pratite nas

Ne budite sramežljivi, javite se. Volimo upoznavati zanimljive ljude i sklapati nova prijateljstva.