Libar

Osnivač internacionalne škole u Splitu John Rogošić sudjelovat će na ENTER konferenciji: ‘Svaki neuspjeh je prilika za učenje’

Dr. John Rogošić strastveni je inovator u području obrazovanja i predani volonter. Amerikanac hrvatskog podrijetla preselio se u Hrvatsku jer je ljubav prema Dalmaciji nadvladala američki san. Svoje je obrazovanje stekao na Massachusetts Institute of Technology (MIT-u) u Bostonu gdje je iskusio po prvi puta sve prednosti kombiniranja tehnologije, obrazovanja i stvarnog životnog iskustva. Posljedično je predavao i koordinirao projekt Online obrazovanja na popularnoj platformi edX, te je osnovao vlastiti start-up. Zatim je obnašao funkciju predsjednika Odjela za znanost i inženjering jedne prestižne kalifornijske škole ravnajući programom robotike. Ove godine u Splitu je osnovao internacionalnu školu na engleskom jeziku, čiji je ravnatelj i predavač. Također je mentor i suradnik Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije.

Zašto ste se odlučili na studij MIT? Pobliže nam opišite kakav je sustav koji savršeno funkcionira na svjetskoj razini.

– MIT je fenomenalno mjesto. Neki ga nazivaju posljednjom meritokracijom, mjesto gdje se akademski nadareni student iz cijelog svijeta susreću. Ono što je zaista zadivljujuće jest kvaliteta profesora, kao i mogućnosti I izvori znanja koji se nude studentima, počevši od prve godine studija. Oni uglavnom rade s najnovijom tehnologijom, kao što su AFM (mikroskop atomskih sila), SEM (skenirajući elektronski mikroskop) i CNC strojevi. MIT nudi jednom devetnaestogodišnjaku sudjelovanje u istraživačkoj skupini koja koristi opremu vrijednu milijune tijekom prve godine studija. Mogućnosti koje nudi taj fakultet teško je opisati, kao što mi je izazovno artikulirati posvećenost njihovih profesora cijeloj sveučilišnoj I društvenoj zajednici, govori nam Rogošić na samom početku.

Što Vas je motiviralo da krenete u predavačke vode?

– U školi sam imao odličnu nastavnicu kemije i fizike. Znala je kako usmjeriti učenike da misle svojom glavom, da se prihvate izazova za koje nisu mislili da su spremni i naučila nas je da moramo slaviti svoje pobjede i prihvatiti neuspjehe koji su nas zapravo nečemu naučili. Rekao bih da mi je pomogla shvatiti što točno znači biti učitelj. U završnom razredu srednje škole dobio sam priliku postati asistent u nastavi za niže razrede u sklopu izbornog predmeta. Tako sam svojoj nastavnici postao pripravnik u nastavi fizike i kemije u osmom razredu, što je bilo moje prvo iskustvo u podučavanju. Kasnije, dok sam tijekom studija također držao predavanja, shvatio sam da je obrazovanje moj poziv, objašnjava Rogošić.

Koliko za Vas osobno znači biti jedna od karika koja vodi učenika kroz znanost i na taj način  usmjerava u život nakon obrazovanja?

– Volim podučavati STEM i u svojoj karijeri držao sam mnogo STEM tečajeva počevši od biologije i kemije pa sve do inženjerstva i robotike. Važan dio ovog posla nije podučiti učenike znanosti, matematici ili inženjerstvu – bitno je naučiti ih kako razviti kritičko razmišljanje i komunikacijske te ostale interdisciplinarne vještine. Osobno vjerujem da je taj segment najvažniji, kaže.

Možete li nam dati presjek iz Vašeg kuta u kolikoj mjeri je hrvatski obrazovni sustav drugačiji od američkog? Idemo li ukorak s razvijenim društvom na zapadu?

– Nekoliko je ključnih razlika između ova dva školska sustava koje se uglavnom svode na pristupu obrazovnim resursima i mogućnostima da se ti resursi koriste u učionicama. Npr. učenici u SAD-u imaju pristup puno većem broju znanstvenih stranica i baza podataka uključujući i časopise za koje se plaća pretplata koje im škole nude, a i sami nastavnici upoznati su s njima te ih nude učenicima puno ranije negoli je to slučaj u Hrvatskoj. U Kaliforniji je normalno da se sedmaši koriste 3D print tehnologijom i laser opremom. Dakle, primjena teorijskog STEMA znanja u SAD-u se događa puno ranije učenjem kroz praksu. Ova nova kurikularna reforma nevjerojatan je korak u pravom smjeru i s dodatnom lokalnom i europskom novčanom potporom koja će obogatiti učioničku opremu i tehnologiju u nastavnom procesu te povećanjem broja i raznolikosti izvanučioničkih aktivnosti i mogućnosti kao što su one koje nudi Centar izvrsnosti, za desetak godina vidim hrvatske učenike na istoj razini korištenja mogućnosti kao što je to slučaj sada u Americi, objašnjava Rogošić.

Sigurno postoje projekti na koje ste iznimno ponosni ili Vas drži osjećaj zadovoljstva kad vidite da je palo na plodno tlo?

– Bio sam suosnivač startup nosive tehnologije 2014. u San Franciscu. Razvijali smo remen s malim baterijama presvučenima u kožu koji se tako mogao koristiti kao punjač USB-a. Osobno sam dizajnirao i izradio naše prve prototipe, od shematskog dizajna i lemljenja, do ušivavanja istoga u kožu. Iako je tvrtka neslavno završila, bio sam neizmjerno ponosan na realizaciju tehnologije od ideje do funkcionalne izrade. Još uvijek posjedujem prototip kojeg koristim u učionici prilikom podučavanja o ciklusu dizajniranja, iskren je Rogošić.

Zašto ste se odlučili za pokretanje Internacionalne škole u Splitu?

– Svaki svjetski grad ima međunarodnu školu. One omogućuju međunarodnim tvrtkama osnivanje lokalnih ureda koji kreiraju nove poslove i podupiru miješanje ideja i kultura koje promoviraju inovacije i toleranciju. Kad sam shvatio da Split još nema takvu školu, zaista nisam mogao vjerovati, pa je tako nastala Split international school (staviti link na školu). Znao sam da će ovaj projekt biti važan za budućnost Splita i počašćen sam što mogu pridonijeti očevoj rodnoj zemlji na ovaj način, govori.

Koji su ciljevi projekta koji je na lokalnoj razini dobio izvanredne kritike?

– Željeli bismo ustanoviti vrhunsko obrazovno okruženje gdje će učenici intelektualno napredovati, osjećati se sigurnima u obrazovnim rizicima, naučiti slaviti kulturološke različitosti te će se tako dobro pripremiti na sudjelovanje u široj međunarodnoj zajednici. Uzbuđeni smo što imamo učenike iz dvanaestak zemalja, uključujući i četvrtinu lokalnih hrvatskih učenika. Dalje želimo proširiti naš utjecaj i surađivati s ostalim hrvatskim školama i organizacijama na lokalnoj i međunarodnoj razini.

Kakvi su današnji učenici, na koji način ih motivirate da surađuju i pridonose društvu?

– Danas su učenici pametniji nego ikad prije. Digitalno im je praktički urođeno i sposobni su prilagoditi se novim tehnologijama te ih koristiti na bolji način od prijašnjih generacija. S druge strane, prosječno im je zadržavanje pozornosti kratko, a i manje su disciplinirani od prijašnjih generacija. Nije to loša stvar, ali potreban je poseban pristup kako ih motivirati i naučiti ih kanalizirati talente i znanje u produktivnijem smjeru. Važno je spojiti učenje u razredu sa stvarnim svijetom i ponuditi učenicima izvanučioničke aktivnosti gdje onda mogu upravljati i aplicirati svoje vještine u stvarnom kontekstu, a tada će postati aktivni članovi našeg društva, objašnjava Rogošić.

Kakva je perspektiva hrvatskog kadra na tržištu rada, slove kao jako obrazovani i vrijedni?

– Što se tiče znanja i razumijevanja, hrvatski studenti diplomiraju s jakim obrazovnim temeljima i pozadinom. Oni su marljivi i vrlo sposobni, ali im nedostaje izloženost te poznavanje naprednijih alata za suradnju I produktivnost, koji su uobičajeni na radnim mjestima u većim tvrtkama. Time se Hrvati stavljaju u nepovoljan položaj pri ulasku na tržiste rada EU. Studenti nisu upoznati s organizacijskim i komunikacijskim alatima temeljenim na oblaku kao što su Trello i Slack, nemaju priliku izraditi proračune, vremenske rokove ili Gantove grafikone za projekte iz stvarnog svijeta. Također nisu dobro upućeni u ključne specifične alate kao što je GitHub. Hrvatski životopisi u prosjeku su napisani i oblikovani puno slabije od onih europskih kolega, a za studente je u prosjeku vjerojatnije da će tijekom studija raditi npr. u turizmu nego da će se zaposliti u području za koji se obrazuju. U drugim zemljama studenti se mogu upoznati s ovim alatima u svojim kasnim tinejdžerskim godinama i ranim 20-ima kroz autentične mogućnosti plaćene prakse u svom području studija. Nažalost, u Hrvatskoj su te prilike rijetke, kazao je Rogošić za sam kraj.

S pozicije stručnjaka s bogatim životnim iskustvom, imate li poruku za današnje učenike, studente i mlade znanstvenike?

– Svaki neuspjeh je prilika za učenje. Samo nastavite i nemojte odustati!

Profesor John Rogošić će se na ENTER konferenciji posjetiteljima predstaviti inspirativnom temom “Američki san u Hrvatskoj”.

Jadranka Akelić

Napiši komentar

Pratite nas

Ne budite sramežljivi, javite se. Volimo upoznavati zanimljive ljude i sklapati nova prijateljstva.