Libar

Izborna nastava u srednjoj školi

null

Jako malo učenika i roditelja zna na koji način funkcionira sustav kada je u pitanju izborna nastava u srednjim školama. Među onima koji su u neznanju nalazi se nemali broj nastavnika, koji se prema navedenoj tematici postavljaju metodom automatizma. Lančanim pozicioniranjem odgoj i obrazovanje u srednjoj školi ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma.

Godišnji plan i program rada donosi se na osnovi nastavnog plana i programa i školskog kurikuluma, a donosi ga školski odbor do 30. rujna tekuće školske godine. Godišnjim planom i programom rada srednje škole utvrđuje se mjesto, vrijeme, način i izvršitelji poslova, a sadrži, u pravilu, podatke o uvjetima rada, podatke o izvršiteljima poslova, godišnji kalendar rada, podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada, tjedni i godišnji broj sati po razredima i oblicima odgojno-obrazovnog rada, planove rada ravnatelja, učitelja, odnosno nastavnika te stručnih suradnika, planove rada školskog, odbora i stručnih tijela, plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja, u skladu s potrebama škole, te podatke o ostalim aktivnostima u funkciji odgojno-obrazovnog rada i poslovanja osnovne škole.

U skladu s navedenim, odgojno-obrazovni rad u srednjoj školi ostvaruje se redovitom i izbornom nastavom. Obvezni su predmeti obvezni za sve učenike, dok su izborni predmeti obvezni tijekom cijele školske godine za one učenike koji se za njih opredijele. Izborni predmet kojeg učenik bira na početku školske godine učenik može prestati pohađati nakon pisanog zahtjeva i obrazloženja roditelja učenika i učenika nastavničkom vijeću do početka školske godine, pod uvjetom da obveznu satnicu zamijeni drugim izbornim predmetom ili aktivnošću u školi.

Izborna nastava odnosi se na učenikov osobni izbor određenoga nastavnog predmeta iz ponude nastavnih predmeta kao izbornih odgojno-obrazovnih sadržaja u školi. Izborni nastavni predmet postaje obvezni nastavni predmet u školskoj godini u kojoj se učenik za njega opredijelio. Svrha organiziranja izborne nastave je omogućivanje slobode u kreiranju odgojno-obrazovnog procesa, proširivanje i produbljivanje znanja i sposobnosti u onom odgojno-obrazovnom području za koje učenik pokazuje posebne sklonosti i pojačan interes.

U srednjim se školama u Republici Hrvatskoj kao izborni predmet, među ostalim, izvodi nastava vjeronauka koju mogu izvoditi one vjerske zajednice koje s Vladom RH imaju sklopljen ugovor o pitanjima od zajedničkog interesa. Vjeronauk je izborni predmet i obavezan je za one učenike koji ga izaberu. O izboru vjeronauka kao izbornog predmeta roditelji i učenici daju pisanu izjavu ravnatelju škole. Nastava se vjeronauka izvodi u okviru nastavnog plana i programa kojeg izrađuje vjerska zajednica, a donosi ga, odnosno na njega daje suglasnost, ministar nadležan za obrazovanje. Učenici koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk kao alternativu i mogućnost odabira imaju nastavni predmet Etiku. Oba se predmeta izvode kao izborni predmeti, iako je opća percepcija da se radi o izborno-nametnutim predmetima, da ne ulazimo u sferu pitanja opravdanosti njihova izvođenja jer je to predmet jedne od idućih tema.

Osim vjeronauka i etike, u izbornim predmetima se ovisno o specijalizaciji škola može naći niz drugih područja i grana. Kada govorimo o jezičnim gimnazijama onda se u najvećoj mjeri radi o jezicima: njemački, talijanski, francuski … ako je engleski jezik obavezan. U prirodoslovno-matematičkim gimnazijama i prirodoslovnim gimnazijama je riječ o širokom spektru prirodnih predmeta: matematika, informatika, fizika, kemija, biologija ili je riječ o geografiji kao mostnoj znanosti, te logici… koji se mogu svrstati u izborne predmete određene prema razredima. U općim i klasičnim gimnazijama se radi o društvenim predmetima: povijest, filozofija, sociologija … ili grčki jezik, psihologija … Strukovne škole prema svojoj prirodi nude široki spektar predmeta iz svoje uže specijalnosti, npr. ekonomska škola je orijentirana na poduzetništvo, financijsku pismenost, ekonomiku poslovanja … Kod obrtničkih škola je već uža specijalizacija vezana za struku koja se može ostvariti i kroz praktični dio nastave.

Opći dojam je da je izborna nastava u teoriji zastupljena, ali analizom većine školskih kurikuluma se izvodi zaključak kako nije dovoljno u praksi iskorištena. Naime, sve je više škola koje se odlučuju na elementarno održavanje sustava i ne koriste ponuđene opcije. Kurikularnom reformom se ide u smjeru pojačavanja uloge izborne nastave. Veća mogućnost izbora učenika je ono što slijedi u bližoj budućnosti, a ostaje dojam prema dosadašnjoj situaciji da ćemo vrijeme koje dolazi dočekati nespremni. U tom trenutku se više neće smjeti kriviti sustav jer on već sada ostavlja mogućnosti, odgovornost će pasti na vodstvo škole koje nije iskoristilo ponuđeno. Izborna nastava je nastava budućnosti, i vrijeme je da je kao takvu sagledamo, vrednujemo i iskoristimo – nove generacije će nam biti zahvalne!

Robert Donis

Napiši komentar

null

Pratite nas

Ne budite sramežljivi, javite se. Volimo upoznavati zanimljive ljude i sklapati nova prijateljstva.