Libar

Tilurij

Na prostoru današnjeg sela Gardun u blizini Trilja, u antičko doba smjestio se vojni logor Tilurij. No, prije vojnog logora Tilurija tu se nalazilo delmatsko željeznodobno gradinsko naselje. Zašto su Iliri odabrali to područje za svoje naselje? Zbog njegovog strateškog položaja s kojeg se pružao pogled na Cetinu i laki prijelaz preko rijeke te sva okolna polja i visoravni Cetinske krajine, što je omogućavalo nadgledanje svih prometnica.

Arheološka istraživanja pod vodstvom Mirjane Sanader, koja traju još od 1997. godine, dokazuju da je logor izgrađen vjerojatno početkom 1. stoljeća, odnosno pred sam kraj Augustove vladavine. Zbog spomenutog strateškog položaja Tilurij je bio poprište žestokih borbi između Delmata i Rimljana krajem 1. st. pr. Kr. i početkom 1. st. U neposrednoj blizini logora, odnosno u njegovom podnožju, nalazilo se civilno naselje Pons Tiluri koje je imalo razvijenu trgovinu sa samim logorom. Trgovačke veze između logora i civilnog naselja poslužile su kao kanali širenja romanskog utjecaja na starosjedilačko stanovništvo.

Što se tiče veličine samog logora, ona je nepoznata i može se samo pretpostavljati. Pronađeni arheološki ostatci odnose se na ostatke vojničkih centurija, bedema, cisterni za vodu, nekoliko građevina i podnih mozaika građevine u središnjem dijelu logora. Lokacija augzilijarnog kaštela i tilurijskog akvedukta još uvijek je nepoznata, dok je amfiteatar smješten na lokaciji Galovac.

Na području Tilurija pronađeni su i brojni nadgrobni spomenici rimskih vojnika koji donose važne podatke o logoru, ali i ljudima koji su tamo živjeli. Većina natpisa pripada vojnicima VII. legije iz prve polovice 1. st., koja je u provinciju Dalmaciju došla za vrijeme Velikog ustanka dvojice Batona. Većina vojnika bila je iz Male Azije. Nakon gušenja Skribonijanove pobune, VII. legija je dobila naziv Claudia Pia Fidelis, a sredinom 1. st. legija odlazi u Meziju, dok točan datum njezinog odlaska ostaje predmet historiografskih rasprava.

Nakon odlaska VII. legije Claudia Pia Fidelis na području Tilurija izmjenjivale su se različite augzilijarne postrojbe, vjerojatno smještene u još uvijek nelociranom augzilijarnom kaštelu. Nakon što je posljednja, osma dobrovoljačka porstojba (cohors voluntariourum civium Romanorum), otišla sredinom 3. st., brigu o sigurnosti u provinciji Dalmaciji preuzeli su konzularni beneficijariji, stacionirani u civilnom naselju Pons Tiluri, u blizini mosta preko rijeke Cetine.

Unatoč iznesenim saznanjima o vojnom logoru Tiluriju, taj važan arheološki lokalitet i dalje je nedovoljno istražen, za razliku od legijskog logora u Burnumu. S obzirom na to, unatoč vrijednim istraživanjima u proteklih dvadeset godina, evidentna je potreba daljnjih istraživanja ovog lokaliteta s ciljem njegovog boljeg upoznavanja, ali i očuvanja za buduće generacije.

Nikolina Jakšić

Napiši komentar

Pratite nas

Ne budite sramežljivi, javite se. Volimo upoznavati zanimljive ljude i sklapati nova prijateljstva.