Libar

Koja je vrijednost akademskog obrazovanja?

null

„Uči da ne moraš puno radit, a imaš dobru plaću“ i slične varijacije na temu svi smo vjerojatno više puta čuli od naših baka, mama i ostalih članova uže i šire obitelji. Te priče potječu iz vremena od prije 50 i više godina kada je visokoobrazovanih ljudi bilo znatno manje, a u manjim sredinama oni su se mogli nabrojati na prste jedne ruke. No, kolika je istinitost te izjave u 21. stoljeću, stoljeću koje, među ostalim, obilježava i inflacija visokoškolskih diploma?

Velika većina mladih nakon srednje škole smatra logičnim upisati fakultet pa to i naprave. Dobar dio njih fakultet i završi. Nakon početne euforije postajanja akademskim građaninom slijedi suočavanje sa realnošću i potraga za poslom. Za manji dio struka, mahom biomedicinskog i tehničkog područja, ta potraga uglavnom nije preduga. Ostali, nažalost, često dugo traže, a na kraju ni ne dođu do onoga što su htjeli. Posljednjih petnaest-dvadeset godina došlo je i do ekspanzije sveučilišta pa tako i studijskih usmjerenja koja do tada nisu postojala na hrvatskim sveučilištima. Iako je njihova akademska vrijednost neupitna, postavlja se pitanje njihove vrijednosti na tržištu rada. Mnogi novopečeni diplomci upravo u susretu s tržištem rada doživljavaju razočaranje koje brzo prerasta u ogorčenost i pitaju se koja je vrijednost akademskog obrazovanja ako s njime ne mogu sebi osigurati egzistenciju?

Tržište rada i akademski svijet dva su sustava koja nisu previše ovisna jedno o drugom, barem ne u Hrvatskoj. Ako bismo vrijednost visokog obrazovanja gledali isključivo kroz mogućnost zapošljavanja, i u tom smjeru usmjeravali mlade generacije, neke znanstvene discipline bi u potpunosti zamrle, a neki fakulteti bi mogli staviti ključ u bravu. Svi koji su studirali svjesni su da se na fakultetima uči mnogo stvari koje u praksi nikada neće doći u primjenu. Moje je mišljenje da je upravo ta širina akademskog obrazovanja njegova vrijednost. Možda ste na fakultetu imali izborni predmet iz poduzetništva, koji ste upisali eto, reda radi, naučili što ste imali i rekli „ma to mi nikad neće trebati“. Kasnije ste, nakon diplome, počeli razmišljati o otvaranju vlastitog posla i prisjetili se nekih stvari koje ste naučili te su ta znanja poslužila kao polazna točka na putu samozapošljavanja.

Osim toga, mnogi se vode time da je sama diploma dovoljna i da zaslužuju radno mjesto samim njezinim posjedovanjem. Međutim, u situaciji gdje imate stotine ljudi s istom diplomom u obzir se uzimaju i druge kompetencije, vještine i znanja koja se stječu izvan fakulteta. Stoga je važno osvijestiti kod mladih važnost neformalnog obrazovanja kroz pohađanje različitih seminara, radionica, volontiranje i aktiviranje u područjima koja su im zanimljiva. Nikada ne znate, možda jednom budete zarađivali od svog nekadašnjeg hobija.

I ja sam sama završila fakultet društveno-humanističkog područja, krajnje teško zapošljiv. Kada sam birala fakultet vodila sam se time da studiram ono što volim i uistinu sam uživala studirajući. Što smatram vrijednošću svog studiranja? Unaprijedila sam i uvelike proširila svoja znanja i vještine u područjima kojima mi leže još od davnih dana osnovne škole. Osim toga, studij me osvijestio da je iznimno bitno baviti se i nečim što me zanima izvan fakultetskih učionica. Što bih sugerirala onima koji će tek upisati fakultet? Studirajte ono što volite, a ako volite više toga izaberite ono s čime ćete se lakše zaposliti. Ako vas ipak srce vuče nečemu što ne slovi za pretjerano perspektivno područje u smislu zapošljavanja, ne dajte se obeshrabriti jer bilo kakvo obrazovanje je bolje od nikakvog. U krajnju ruku, da su ljudi učili samo ono što im je neophodno za život, ne bismo danas bili gdje jesmo.

Mislim da u današnje vrijeme vrijednost akademskog obrazovanja više ne možemo gledati kroz mogućnosti zapošljavanja jer su se vremena značajno promijenila. Isplati li se onda studirati ili ne? Iako će mame i bake kazati „naravno da ćeš studirati kad imaš mogućnost“, smatram da je na svakome pojedincu da to odluči sam za sebe. Ako gledate na visoko obrazovanje kao na ulaznu kartu za radno mjesto, savjetovala bih da oprezno birate, a ako smatrate visoko obrazovanje korakom na putu cjeloživotnog obrazovanja, onda što god izabrali – nećete pogriješiti.

Nikolina Jakšić

Napiši komentar

null

Pratite nas

Ne budite sramežljivi, javite se. Volimo upoznavati zanimljive ljude i sklapati nova prijateljstva.